Knežev dvor smješten je u sjeveroistočnom dijelu naselja Slano uz glavnu prometnicu. Specifične funkcije – stan kneza, upravno i administrativno središte novostečenog teritorija Primorja (1399. g.), izgledom više podsjeća na utvrđeno gospodarstvo nego na reprezentativnu stambenu građevinu.

Kuća kneza je visoka dvokatnica na koju se s istočne i zapadne strane vežu manja uvjetovale su značaj izgradnje sklopa, što je vidljivo u prostornoj shemi visokog zatvorenog bloka koji jednokatna krila, koja s južne strane zatvaraju visoki ogradni zid, tvoreći manje unutrašnje dvorište iz kojega se ulazi u nadsvođene prizemne gospodarske prostorije.

Glavni je ulaz sa zapadne strane i iznad njega je uzidan reljef sveca s mitrom, vjerojatno sv. Vlaha, patrona Dubrovačke Republike (oštećen). Iako, do sada poznati arhivski izvori gradnju Kneževa dvora datiraju sredinom XV. st. (1446. g.), međutim kad se u dokumentima spominju zidari Bogdanović i Bogetić, te klesari Utešenović i Grubačević, njegovu je gradnju potrebno vremenski datirati odmah nakon stjecanja Dubrovačkog primorja (1399. g.).

U diobi Primorja koja je izvršena iste godine izdvojeno je pet zlatica zemlje za kuću, kancelariju i vrt kneza. Veliko vijeće 17. svibnja odlučuje da će knez za Nove Zemlje ( Terre Nuove ) – dubrovački naziv za Primorje, koje se naziva i Slansko primorje – birati u Malom vijeću na 3 mjeseca s mjesečnom plaćom od 50 perpera, a kasnije na 6 mjeseci s plaćom od 200 perpera. Bez obzira na kasnije degradacije Kneževa dvora, a poglavito nakon ukidanja Dubrovačke Republike, on predstavlja reprezentativno sjedište upravne vlasti na izvangradskom području Dubrovačke Republike. Tijekom stoljeća pratile su ga političke neprilike u kojem se ovaj prostor Dubrovačke Republike nalazio, sve od 1667., paleža 1806., do uništenja 1991.godine.

Nakon tri i pol godine radova, Knežev dvor je obnovljen i otvoren u svibnju 2017.g., te vraćen u stanje kakav je nekad bio te je sada dostupan za kulturne i društvene događaje.