O Banićima

Za vrijeme Dubrovačke Republike na putu za Ston, dubrovački knez je prolazio kroz Baniće. Tako u Budimi postoje dva mosta, koji su zaštićeni spomenici kulture.

Banići su bili obično naselje u kojem su stariji obrađivali zemlju, a mlađi išli na pašu za ovcama i kozama. Kako bi se došlo do novca išlo bi se u Slano prodavati ulje, bademe, smokve, rogače itd. Vuna bi se  prerađivala i plela odjeća, a na nogama su se nosili opanci. Banićani su se zabavljali plesom linđom, a lijerice su se izrađivale od drva oraha, masline, hrasta, česvine, lovora i ostalog. Postojale su dvije mlinice. Imale su kameni mlin u koji su se zasipale masline i koji je pokretao konj koji bi bio zamijenjen drugim kad bi se umorio. Suvremena banićka uljara ima kapacitet 800 kg maslina na sat.

Župa u Banićima ustanovljena je odlukom senata Dubrovačke Republike 21. svibnja 1766. pod nazivom 'Župa Kručica i Banići', potpomognuta zakladom don Marka Vlajkija iz obitelji gospodara ovog decena. 

Crkvena župa u Banićima ustanovljena je1771. godine, a tada je postojeća Crkva sv. Marije Mandaljene proširena shodno potrebama župne crkve. Na njezinom mjestu nalazila se starija crkva koju je sagradio član obitelji Ohmučevića, o čemu svjedoči teško čitljiv natpis na bosančici uzidan u južni crkveni zid: "Ja Nikola Matijašev rečeni Bilić od plemena Ohmučevića ovu crkvu sazidah na slavu Gda Boga i na..." Upravo tu staru crkvu u Banićima vizitirao je dubrovački nadbiskup Petar de Torres 1671. godine.Na osnovi u zidić ispred crkve uzidanog natpisa drži se da je starija crkva sagrađena 1600. godine.Drugi natpis najvjerojatnije je bio crkveni nadvratnik i pripada drugoj fazi crkve: "VAN...STIEPANOVIS BAN...AMLOVCH RADICH...POVVVETE MARIE MANDALENI ANII...IEDNOS HEREDIM MARICHIA MEDAOVIA GODISCTA MDC."